APCP - Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi

ENGLISH HRVATSKI
PROJEKT KONTROLE ONEČIŠĆENJA U POLJOPRIVREDI
   

O PROJEKTU

Svjetska Banka odobrila je 2008. godine darovnicu Globalnog fonda za okoliš (GEF) pod nazivom "Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi" ili APCP (Agrculture Pollution Control Project).

Projekt predstavlja jednu od najvažnijih aktivnosti u poljoprivredi Hrvatske u okviru priprema za članstvo u EU. Osnovni cilj projekta je edukacija proizvođača i pomoć kod usvajanja novih pravila u proizvodnji. Od svih područja djelatnosti traži se zaštita okoliša i održivost u korištenju resursa - poljoprivreda kao strateška i temeljna čovjekova aktivnost u tome mora prednjačiti.

 

U suvremenom okruženju, u svijetu u kome je svakim danom sve veća potreba za kvalitetnom hranom i čistom vodom, nije više jedino važno KOLIKO se proizvodi hrane. Danas je od najveće je važnosti i KAKO se proizvodi.
 
Količina pitke vode i očuvanog, čistog tla ubrzano se i drastično smanjuje dok u isto vrijeme svjetska populacija bilježi nezapamćeno brzi rast. U takvim uvjetima u 21. stoljeću poljoprivreda nastavlja biti područje od najveće važnosti – prvenstveno kao izvor hrane za sve mnogoljudnije čovječanstvo, ali i kao čovjekova aktivnost sa najvećim utjecajem na tlo i vodu.
 
U svjetlu spomenutog i Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP) dat će svoj doprinos ukupnom nastojanju da proizvodnja hrane bude učinkovita i ekološki održiva. Globalni cilj APCP-a je zaštita Dunavskog sliva i Crnog mora od onečišćenja koje potječe iz poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj.    
Nacionalni - razvojni cilj APCP-a je poticanje i provedba prihvatljive poljoprivredne prakse u skladu sa suvremenim standardima i mjerama. Većina tih mjera određena je sustavom uredbi i smjernica proizašlih iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske Unije - tzv. višestruka sukladnost ili Cross-compliance.
 
Upravo će Cross-compliance sa pripadajućim uredbama kao što je ona o nitratima, u najvećoj mjeri utjecati na način proizvodnje u idućim godinama. Zbog toga je jedna od najvažnijih zadaća projekta upravo osnaživanje i edukacija proizvođača kako bi što lakše prošli kroz promjene koje su pred njima.
 
U modernoj proizvodnji primjena „dobre poljoprivredne prakse“ ne znači samo brigu o okolišu. Dobra praksa obuhvaća i bolje planiranje, precizniju primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava, održavanje boljeg proizvodnog stanja tla, odgovorno i propisano držanje životinja itd., a sukladno tome kvalitetniju i bolju dugoročnu isplativost proizvodnje. Odnedavno se takav, uređen i kontroliran način proizvodnje može i certificirati. Za takve certifikate (npr. Global GAP) sve više su zainteresirane industrije i trgovački lanci, a praktično su obvezni u slučaju izvoza prema EU. Njima se kupcima garantira da je proizvod siguran za konzumiranje, proizveden u kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti okoliša.
 
Projekt se temelji na sinergiji 4 skupine aktivnosti:
 
1) Smanjenje točkastih izvora onečišćenja hranjivima: najvažniji dio ove komponente je investicijski fond koji je na raspolaganju poljoprivrednicima za obnovu i usklađivanje proizvodnih objekata sa Uredbom o nitratima EU. To je idealna prilika za sve koji dugoročno planiraju proizvodnju jer će i dobivanje potpore u budućnosti ovisiti o tome dali proizvođač poštuje zadane mjere zaštite okoliša. Osim investicija, u ovom segmentu aktivnosti postavljamo mrežu analitičkih bušotina koje će nadzirati Hrvatske vode pri čemu će se analizirati rezultati utjecaja na podzemne vode u okruženju.
 
2) Promocija i razvoj mjera Dobre poljoprivredne prakse DPP: ova komponenta obuhvaća raznovrstan splet aktivnosti:predavanja, seminare, dane polja, zasijavanje demonstracijskih površina DPP, suradnju sa poljoprivrednim fakultetima na provedbi primijenjenih istraživanja, suradnju sa lokalnom zajednicom, školama i ostalim javnim ustanovama na popularizaciji prihvatljivih tehnika u poljoprivrednoj proizvodnji.
 
3) Program podizanja javne svijesti: kroz sve vidove komunikacije - Internet, televiziju, publikacije, nastupe i edukativni materijal projekt će prenositi stečena iskustva u promociji i provedbi postupaka zaštite okoliša u poljoprivrednoj proizvodnji. Time će utjecati na širok krug zainteresiranih, prvenstveno nositelje poljoprivredne proizvodnje, ali i sve ostale građane koji su dionici proračunskih izdvajanja za poljoprivredu i za koje je također važno da budu informirani o procesima kroz koje prolaze poljoprivrednici.
 
4) Upravljanje i monitoring: kroz ovu skupinu aktivnosti provedena je organiziracija projektnog tima zajedno sa vanjskim suradnicima. Propisane su procedure i načela postupanja, izvještavanja te planiranja aktivnosti. Također je uspostavljen sustav edukacije djelatnika te monitoringa i ocjene rezultata.
 
Za provedbu projekta ustrojena je Jedinica unutar MPRRR-a. Institucije partneri na koje se projekt oslanja su Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu u ruralnom razvoju (APPRRR) te Hrvatske vode. U sklopu HZPSS-u zaposlena su tri savjetnika za gospodarenje nitratima, a u APPRRR 2 savjetnika za odobrenje investicija. Osim navedenih djelatnika projekt ima 3 stalna vanjska savjetnika. Investicije projekta provode se isključivo u Varaždinskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Osječko-baranjskoj županiji. Ostale aktivnosti, poglavito informiranje i podizanje javne svijesti orijentirane su na cijelu zemlju.
 
 

 

 

Tri osnovne komponente projekta
Smanjenje onečišćenja vode i tla koje potiče od poljoprivrede
Za provedbu ove komponente projekt je osigurao investicijski fond od 2,6 mil $ za izgradnju platformi za skladištenje gnojiva te pomoćne uređaje. Za investicijski fond mogu se natjecati farmeri sa 3 projektne županije.
Primjena dobre poljoprivredne prakse
Edukacija proizvođača o prihvatljivim postupcima; radionice; putovanja; pokusne plohe; dani polja.
Provođenje kampanje za podizanje javne svijesti
Kojom se šire informacije o učincima projekta te poznavanju dobre prakse u poljoprivredi
COPYRIGHT 2010. ACPC SVA PRAVA PRIDRŽANA